otpornost bakterija na antibiotike

Sve češća otpornost bakterija na antibiotike

Decenijama smo se zahvaljivali zbog razvoja medicine i pomaganja antibiotika da se izborimo sa različitim vrstama bolesti. Međutim, sada se suočavamo sa novom vrstom problema, a to je otpornost bakterija na antibiotike. Šta sada možemo preduzeti?

otpornost bakterija na antibiotike

Kako je došlo do otpornosti bakterija na antibiotike?

Antibiotici su počeli da se upotrebljavaju početkom 20. veka i oni su bili prekretnica u tome da su veoma pomogli u tome da se smanji stopa smrtnosti. Lekari ih prepisuju za različite oblike infekcija, od blagih do onih koje pacijente mogu dovesti u smrtnu opasnost. Poslednjih nekoliko godina, antibiotici su počeli da gube svoje dejstvo u sukobu sa bakterijama.

Istoričari medicine tvrde da su neki prirodni antibiotici korišćeni u tradicionalim terapijama još pre pet vekova.

(Izvor: Medical News Today)

Do otpornosti bakterija na antibiotike dolazi jer one razvijaju otpornost na one sojeve antibiotika sa kojima su se susretale više puta. Ovo znači da ćemo vremenom imati sve manje mogućnosti da se lečimo od uobičajenih infekcija.

Bakterije postaju sve opasnije po ljude, jer je sve manje vrsta antibiotika kojima se protiv njih možemo boriti.

Prošle nedelje je centar za kontrolu i prevenciju bolesti objavio izveštaj u kome su podaci o rezistenciji na antibiotike. U ovom izveštaju se navodi da se u Sjedinjenim Američkim Državama svake godine dogodi više od 2,8 miliona slučajeva infekcija kod kojih se pokaže da su ljudi rezistentni na antibiotike kojima pokušavaju da se izleče, a više od 35.000 ljudi u Americi umre iz ovog razloga godišnje.  

Šta preduzeti ako antibiotik ne deluje?

Kada lekar utvrdi da organizam nije reagovao na dat antibiotik, on mora da koristi jače antibiotike ili kombinacije različitih vrsta antibiotika. Ovaj restriktivni pristup može doneti štetu po zdravlje, ali i dugoročno posmatrano, otpornost i na te vrste antibiotika.

Problem sa rezistentnošću na antibiotike nije nova stvar. Prvi izveštaj o pretnji otpornosti na antibiotike je rađen još 2013. godine i od tada se priča o tome koliko je važna racionalna upotreba antibiotika tokom lečenja.

Prepisivanje antibiotika u našoj zemlji

U Srbiji su poslednjih godina intenzivno skreće pažnja da treba biti oprezan pri prepisivanju antibiotika. Više se oni ne mogu kupovati na zahtev pacijenta, već i privatne apoteke traže recept ili nalog lekara ili stomatologa, pre nego se odluče za prodaju. Ovime je upotreba antibiotika smanjena, ali još uvek nije na adekvatnom nivou, da bi se koliko-toliko održala otpornost na bakterije i smanjio rizik od pojave rezistentnosti.

Potrošnja antibiotika u Srbiji u 2018. godini smanjena je za 7,25 odsto u odnosu na prošlu godinu i “iznosi 22,75 definisanih dnevnih doza na 1.000 stanovnika na dan”, saopštilo je Ministarstvo zdravlja. (Izvor: N1)

Otpornost na antibiotike je veliki problem i predstavlja veliku pretnju za buduće generacije. Od nje zavisi i izvođenje rutinskih operacija, zatim transplantacije organa, hemioterapije jer se medicina tu oslanja na sprečavanje i lečenje mogućih infekcija.

Otpornost bakterija na antibiotike – glavni razlog

Prvi i najočigledniji razlog pojave otpornosti na antibiotike je njihova preterana upotreba. Do skoro su ljudi u Srbiji samoinicijativno kupovali antibiotike u apoteci čim ih zaboli grlo, ali su ih i lekari veoma često prepisivali i pre nego provere krvnu sliku i utvrde da li uopšte postoji infekcija ili je virus u pitanju.

Primećen je i zavidan broj ljudi koji smatraju da im je odmah bolje kada popiju antibiotik. U pitanju je klasičan placebo efekat, jer antibiotiku treba minimum 24 sata, a čak 72 sata do punog dejstva, te uzrok pobošanja stanja nije lek.

Najčešće virusne infekcije kod kojih antibiotici NEMAJU opravdanje su:

  • obične prehlade
  • najveći broj ušnih infekcija
  • influenca (grip)
  • kašalj u najvećem broju slučajeva
  • najveći broj upala grla
  • bronhitis (najčešće)
  • stomačni grip (virusni gastroenteritis)

 Izvor: Dom zdravlja Novi Sad

Plastično objašnjeno: može se doći u fazu da je nemoguća rutinska operacija zbog infekcije koju nije moguće izlečiti bez antibiotika, a na njih ste rezistentni zbog toga što ste pili antibiotik za svaki bol u grlu.

Da li su i životinje razvile otpornost bakerija na antibiotike?

Nažalost, problem sa prekomernom upotrebom antibiotika se ne odnosi samo na ljude, već i na prepisivanje antibiotika domaćim životinjama. Nekada je upotreba antibiotika opravdana, ali je često upitna svrha. Uz to, veoma je problematično oceniti kada je meso životinja koje su primile antibiotik bezbedno za ljudsku upotrebu.

Može li se rešiti problem rezistentnosti?

Suočavajući se sa velikim pretnjama da ostanemo bez rešenja za veliki broj bakterijskih infekcija, usvajaju se brojne mere. U Srbiji se intenzivno radi na tome da se edukuju i lekari i pacijenti da se antibiotik ne sme uzimati napamet. Veterinari su još uvek problem i samo u Americi je procenjeno da čak 80% antibiotika odlazi na podmirivanje potreba domaćih životinja. Paralelno se vrše istraživanja kako bi se našle nove vrste antibiotika, ali ni to nije rešenje, jer će bakterije i na njih razviti otpornost.

Higijena je veoma važna. Kako u kućnim uslovima, tako i u bolnicama, većina rizika od infekcije pre svega zavisi od uslova koji nisu zadovoljavajući. Takođe, decu treba pustiti da glade zdrav imunitet, uz što više boravka u prirodi, bez sterilnih uslova i preteranog čišćenja, važan je kontakt sa životinjama i zemljom. Uz to, vodite računa da dete ne pije antibiotike ako krvna slika ne kaže da je to neophodno i za svaku prehladu. Lekari treba da antibiotike koriste minimalno i u periodu koji je potreban, a ne preventivno.

Vakcine su veoma važan faktor u prevenciji teških bolesti.

Nove vrste lekova i otpornost bakterija na antibiotike

Svetska zdravstvena organizacija je 2017. godine skrenula pažnju na nedostatak novih vrsta antibiotika. Za sada se kombinuju postojeće vrste i kod nekih superinfekcija, osmišljavaju se terapije sa čak 4 i 5 vrsta lekova, kako bi se rešio problem kao što je otpornost bakterija na antibiotike. Osim na razvoju novih vrsta antibiotika, radi se i na razvoju antibiotika iz prirodnih izvora za koje se smatra da bi mogli da budu jednako efikasni kao i antibiotici. Neophodno je proceniti prave količine ekstrahovanih biljnih vrsta u određenoj čistoći i dozi, te se jednoga dana australijski čajevac, zeleni čaj, brusnica i kurkuma mogu naći u oblicima terapija koje će lečiti najotpornije bakterije.

Autor: Tamara Petković

Vaginalete sa uljem australijskog čajevca 6 komada

Image by Steve Buissinne from Pixabay