Kako sprečiti pojavu dekubitusa?
Dekubitus ili dekubitis se javlja kada se duže vreme boravi u nepomičnom stanju, na stolici ili u krevetu. Javlja se usled smanjenog protoka krvi u tom području i tkivo postaje oštećeno i počinje da odumire. Prevencija nije laka, mora se veoma voditi računa i preduzeti dovoljno mera da do njega ne dođe. Kada dođe do pojave rana, lečenje je komplikovano i teško se sprovodi.
Najčešća mesta na kojima se dekubitus pojavljuje su: uši, potiljak, ramena, lopatice, laktovi, kičma, kukovi, kolena, skočni zglobovi i pete.
Kada je povećan rizik od pojave dekubitusa?
- Ako osoba provodi veći deo dana u krevetu ili stolici,
- Kada nije u stanju da kontroliše telesno pražnjenje,
- Ako je smanjen osećaj donjih ekstremiteta,
- Ukoliko je gojazna ili pothranjena,
- Ako se ne pomera iz jednog mesta dugo vremena.
Prevencija dekubitusa
- Često pomeranje i promena položaja su ključni kako bi se izbegla pojava dekubitusa.
- Pri pranju treba koristiti meke krpe ili nežni sunđer. Izbegavati jako ribanje, posebno grubim sunđerima. Ne treba koristiti jake sapune, sredstva za pranje ili talk, jer to dodatno isušuje kožu. Izbegavajte svakodnevno kupanje kritičnih delova.
- Kremu za hidrataciju obavezno nanosite svakodnevno, posebno bi bilo dobro da se koža masira, kako bi se podstakla cirkulacija.
- Pazite na delove tela koji su skloni znojenju (prepone, pazuh, ispod grudi). Neka ti delovi uvek budu suvi i čisti.
- Potrudite se da ostanete aktivni koliko god je to moguće. Fizioterapeut vam može preporučiti odgovarajući program vežbi koje stimulišu protok krvi, razvijaju mišiće, jačaju imunitet i stimulišu apetit.
Odeća i dekubitus
Da bi se izbegao dodatni pritisak na kožu, važno je izbegavanje preuske odeće, rane mogu provocirati i dugmad, rajsfešlus i debeli šavovi.
Ishrana u prevenciji dekubitusa
Veoma je važno unositi dovoljno kalorija, bez obzira što bolesnik provodi vreme u krevetu. Od ključnog značaja je balansirana ishrana. U ovoj situaciji treba izbegavati ugljene hidrate jer bolesnik obično ne treba velike količine energije, a vrlo je važno da nema povećanje telesne težine koje bi moglo da mu izazove brojne probleme, obzirom da se ne kreće dovoljno.
Najvažniji je unos dovoljne količine proteina, koje su ključne u ovim trenucima, kao i vitamina i minerala. Nutricionista će možda savetovati unos dodatnih količina vitamina C i cinka.
Unos tečnosti je bitan, posebno vode. Dovoljno tečnosti će pomoći kvalitetu kože, pa se samim tim i rizik od pojave rana smanjuje.
Pravilna upotreba invalidskih kolica
Obavezno se periodično mora proveravati da li su invalidska kolica odgovarajuće veličine. Najbolje je proveru vršiti na svakih 6 meseci, a najmanje na godinu dana, posebno kod promene telesne težine.
Najbolje je dovoljno ojačati ruke, ako je to moguće u datoj situaciji, da se u kolica bolesnik sam može prebacivati i u njima pomerati. I to tako što će se rukama osloniti na naslone kolica.
Ukoliko se bilo gde javi pritisak tokom vožnje u kolicima, obavezno se obratiti fizioterapeutu ili lekaru za pomoć. Najbolje je da se koriste jastuk od pene ili gela, kao podloga za kolica, kako bi se izbegao pritisak na kožu.
Važno je da se svakih 15 do 20 minuta osoba pridigne u kolicima, prebaci svoju težinu sa jedne strane na drugu i nagne malo napred. To će održavati protok krvi na kritičnim mestima.
Boravak u krevetu i dekubitus
Najbolje je kod dugih ležanja koristiti podloge od pene ili punjene gelom i vazduhom. One koje će omogućiti meku podlogu. Postoje specijalne pločice koje se postavljaju da apsorbuju vlagu, kako bi koža ostajala potpuno suva.
Nemojte naslon dizati nikada više od 30 stepeni, jer se u suprotnom rizikuje da bolesnik klizi i izlaže se riziku od pojave rana usled trenja pri klizanju niz podlogu.
Ako leži na boku, potrebno je postaviti jastuk između kolena i zglobova, dok za ležanje na leđima najbolje da jastuk stoji ispod peta, repne kosti, ramena i lopatica i ispod laktova.
Nikada nemojte stavljati jastuk ispod kolena jer on vrši dodatan pritisak na petama.
Pročitajte više o dijabetesnom stoplu OVDE.
Kada se treba obratiti lekaru?
Lekaru se treba obratiti kada se pojavi crvenilo na koži koje ne prolazi, kao i ako dođe do pojave crvenih područja, koja su topla i postaju bolna na dodir. Ako se pojavi gnoj ili otvorena rana, lekaru se hitno treba obratiti.
